Mirza Dajić je razgovarao sa Rasimom Džekom , konsultantom CCI za ZDK.
• Dobar početak i stagnacija pred kraj doveli su do toga da Vlada i Skupština ZDK-a imaju nešto slabiju realizaciju plana?
- Program rada Vlade Zeničko-dobojskog kantona sa 151 mjerom, od čega su 34 zakonodavne aktivnosti, uključujući 21 prijedlog zakona, bio je ambiciozan. Dakle, obimniji je od svih dosadašnjih vlada i u poređenju sa prosjekom planiranih programskih mjera iz prethodnog mandata, za 30 posto je većeg obima. Znači gotovo 50 planiranih mjera više. Poredeći sa prvom godinom mandata prošlog saziva Vlade, obim mu je veći za 42 posto, odnosno za 64 mjere. Međutim, ambiciozno planiranje donekle je narušeno padom u realizaciji programa rada tokom cijele godine. Ovakav entuzijazam u planiranju narušen je činjenicom da je do kraja usvojeno samo deset prijedloga zakona, odnosno 48 posto i šest nacrta, odnosno 46 posto. Uzroci nedonošenja zakona, što je veoma važno, leže u činjenici da je njihovo donošenje trebalo uslijediti nakon donošenja istih na državnom, odnosno federalnom nivou. Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti je trebao biti usvojen na državnom nivou, dok su zakoni o policijskim službenicima, o unutrašnjim poslovima, o koncesijama i zakon o plaćama trebali biti usvojeni na federalnom nivou. Problem nekoordinacije između državnih, entitetskih i kantonalnih organa vlasti doveo je do slabije realizacije plana Vlade ZDK-a.
Privreda ohrabruje
• Šta karakteriše ZDK, tj. njegovu Vladu i Skupštinu, u odnosu na ostale kantone?
- Ono što može radovati jesu podsticaji koje ova vlada daje za privredu. Ono što može ohrabriti građane ZDK-a je da je privredni razvoj za 22 posto veći nego što je bio u 2010. godini, što znači da puno više ljudi radi, da zarađuju više. Prosječna plaća od 713 maraka nije ista u svim općinama Kantona tako da imamo općine sa prosječnom plaćom od 900 maraka, 800, ali i one koje imaju 500 KM. Ovo je dokaz da je ZDK najveći izvoznik u Federaciji BiH, najviše izvozi i u državi BiH, a 26 posto onoga što se izvozi ide na Zapad i gotovo sve što se proizvodi ovdje prodaje se u eurima.
• Koja bi se ministarstva mogla izdvojiti da odskaču u realizaciji plana, odnosno po efikasnom radu?
- Nažalost, to je Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice jer je ministar donio tako dobar zakon, povećao je iznos iz budžeta koji se daje socijalno ugroženim osobama, npr. za dječiju naknadu... Na njegov prijedlog usvojena su još dva zakona. Jedan je bio neplaniran, a pripremilo ga je to ministarstvo - Zakon o izbjeglim i raseljenim licima, kojim je te ljude ohrabrio da kada se vraćaju u Republiku Srpsku, još ostvaruju neka prava u ZDK-u dok tamo ne postanu žitelji opština gdje su ranije živjeli. Pored njega, Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo izdvajamo sa realizacijom od 100 posto i Ministarstvo za boračka pitanja, koje je imalo doduše niži broj mjera planiranih za 2011. godinu, ali i maksimalnu realizaciju.
Cijeli razgovor pročitajte u današnjem Oslobodjenju
